Kako američke sankcije utječu na Kubu: "Jedina žrtva je kubanski narod"

Predsjednik SAD-a Donald Trump proveo je u djelo svoju prijetnju uvođenjem naftne blokade Kube, proglasivši vladu Miguela Díaza-Canela „neuobičajenom i izvanrednom prijetnjom” nacionalnoj sigurnosti SAD-a te 29. siječnja najavio kaznene carine za svaku zemlju koja Kubi isporučuje naftu, piše Drop Site News.

Napori Washingtona da prisilno natjera druge države da se pridruže međunarodno osuđivanoj blokadi dodatno ugrožavaju stanovništvo koje već trpi goleme pritiske zbog američkih sankcija.

Kubanski medij Belly of the Beast nedavno je razgovarao s građanima Havane — grada koji je inače bio donekle pošteđen najgorih posljedica blokade, ali sada također trpi nestanke struje — a koji su opisali sve težu situaciju.

„Budućnost je krajnje neizvjesna, ali nešto se mora dogoditi, nekako, jer mi smo ti koji najviše patimo. Nešto se mora dogoditi jer struju je nemoguće dobiti, a hrana je sve skuplja”, rekao je 36-godišnji Raydén Decoro za Belly of the Beast. „Trenutačno je gorivo dostupno samo u dolarima, a inflacija stalno raste.”

Kubanski dužnosnici su u petak najavili sveobuhvatan nacionalni plan štednje energije kojim se gorivo i električna energija prioritetno usmjeravaju na osnovne i životno važne usluge. Mjere uključuju i širenje solarne energije, drastično smanjenje prijevoznih usluga te skraćivanje radnog vremena škola, sveučilišta i radnih mjesta. Cilj je zaštititi zdravstveni sustav, opskrbu hranom i vodom te socijalne usluge usred akutne energetske krize uzrokovane američkom blokadom.

Zemlja je već obavijestila zrakoplovne prijevoznike da najmanje mjesec dana neće moći opskrbljivati međunarodne letove gorivom, što dodatno otežava turizam — ključni izvor prihoda za Kubu.

"Potpuna nepravda"

„Stvari su se ovaj mjesec pogoršale. Više sati bez struje. Moja kći u Baracoi [na istoku Kube] ima 16 sati nestanaka struje dnevno, a ima troje djece”, rekao je 61-godišnji Carlos Villaurrutia. „To je potpuna nepravda. Neće biti ničega ni za koga.”

Trumpova izvršna uredba izravno vrši pritisak na Meksiko, a meksička predsjednica Claudia Sheinbaum zasad je popustila tom pritisku. Državna naftna kompanija PEMEX postala je glavni dobavljač Kube nakon što su isporuke iz Venezuele obustavljene zbog američke blokade Venezuele i otmice predsjednika Nicolása Madura prošlog mjeseca. PEMEX, koji je u siječnju obustavio jednu pošiljku nafte za Kubu, tvrdi da se isporuke temelje na ugovoru iz 2023. te da je spreman nastaviti isporučivati sirovu naftu. Glavni direktor kompanije Víctor Rodríguez Padilla izjavio je da se prvo mora pronaći diplomatsko rješenje kako bi se izbjegle odmazde Washingtona.

Dva broda meksičke ratne mornarice s humanitarnom pomoći isplovila su u nedjelju prema Kubi. Sheinbaum je rekla da njezina zemlja izravno istražuje diplomatsko rješenje s Washingtonom kako bi se nastavile isporuke nafte.

„Ono što SAD radi nije pošteno — to je zemlja koja koristi silu, svoju moć i pritisak latentne prijetnje vojnom invazijom kako bi vršila pritisak na Kubu i druge zemlje”, rekao je Yosvani Pérez, 30-godišnji community menadžer iz Havane.

Kubanska energetska infrastruktura ovisi o uvozu, a prema navodima ima još samo nekoliko tjedana zaliha nafte. Građani opisuju sve lošiju situaciju, osobito nakon obustave isporuka iz Venezuele i Meksika.

„Mislim da će sve biti još gore. Bit će više nestanaka struje, manje slobode kretanja, mnoge će se tvrtke zatvoriti, što će dovesti do većih nestašica hrane, viših cijena i tako dalje — lanac problema bez kraja”, rekao je 28-godišnji konobar iz Havane Eduardo Riviera za Belly of the Beast.

U međuvremenu je ruski veleposlanik u Havani Viktor Koronelli rekao za Sputnik da Rusija namjerava nastaviti isporučivati naftu Kubi. Rusija je već pod sankcijama i manje je izložena prijetnjama dodatnih američkih mjera nego Meksiko, koji je zasad izbjegao nove carine unatoč Trumpovim ponovljenim prijetnjama nakon povratka u Bijelu kuću.

Ipak, s osnaženom Trumpovom administracijom i revizijom sporazuma SAD–Meksiko–Kanada koja je u tijeku, vlada Claudije Sheinbaum nerado ulazi u izravan sukob s Washingtonom.

Grassroots organizacije u Meksiku mobiliziraju se kako bi podržale napore Sheinbaum u ublažavanju humanitarne situacije na Kubi. Prvog veljače nekoliko stotina prosvjednika okupilo se ispred bivše zgrade američkog veleposlanstva u Ciudad de Méxicu kako bi poslali poruku Trumpovoj administraciji, ali i meksičkoj vladi.

„Znamo da postoji velik pritisak na Meksiko i meksičku vladu… ali to ne mijenja našu povijest: Nikada nismo napustili Kubu i sada nije vrijeme da to učinimo”, rekla je Tamara Barra iz Meksičkog pokreta solidarnosti s Kubom za Drop Site News.

Barra kaže da će nastaviti stvarati prostor za djelovanje vlade, dok istodobno grade široki front društvenih pokreta, grassroots organizacija i sindikata kako bi izvršili pritisak da Meksiko prekine blokadu Kube.

U međuvremenu, organizacije u Meksiku rade na izravnoj isporuci humanitarne pomoći. Udruga nedavno doseljenih Kubanaca u Meksiku „José Martí” pokrenula je prošlog kolovoza kampanju, povodom 100. obljetnice rođenja Fidela Castra, za nabavu i isporuku pošiljke nafte Kubi.

„Ideja se nadovezuje na presedan iz 90-ih, upravo ovdje u Meksiku, tijekom Posebnog razdoblja, kada su u Kubu poslana dva tankera s naftom. Drugim riječima, postoji povijesni presedan i to je posveta Comandanteu [Fidelu Castru], ali ujedno i obnova solidarnosti s Kubom te pomoć u ublažavanju teške ekonomske situacije kroz koju prolazi naš narod”, rekla je Olivia Garza Joa za Drop Site.

Garza opisuje već složenu situaciju u kojoj se nalaze članovi njezine obitelji na Kubi, ali upozorava da bi potpuna naftna blokada bila pogubna.

„Ljudska cijena bila bi neizračunljiva; to bi bila Gaza na Karibima, gdje ništa ne ulazi, i sve to zbog želje da se izgladni i pokori kubanski narod”, rekla je Garza.

Bez goriva, kaže, zemlja bi stala: „Ne bi bilo prijevoza za odlazak u školu ili na posao; ne bi bilo struje za bolnice, pacijenti na intenzivnoj skrbi mogli bi umirati, dijalizni bolesnici ne bi mogli dobiti terapiju — i tako je s cijelim zdravstvenim sustavom.”

U nacionalno emitiranom obraćanju u četvrtak predsjednik Díaz-Canel odbacio je optužbe da Kuba predstavlja prijetnju, ali je upozorio da se zemlja priprema za „ratno stanje” ako bude potrebno.

"Mi nismo prijetnja Sjedinjenim Državama"

„Naša obrambena doktrina, odnosno vojna doktrina, temelji se na konceptu Narodnog rata, koji podrazumijeva obranu suvereniteta i neovisnosti zemlje”, rekao je Díaz-Canel. „Ni u kojem slučaju, ni u jednom dijelu, ni pod kojim konceptom ne predviđa agresiju na neku drugu zemlju. Mi nismo prijetnja Sjedinjenim Državama.”

Unatoč retorici američkih dužnosnika i de facto naftnoj blokadi, Díaz-Canel je rekao da je njegova vlada otvorena za dijalog sa SAD-om. Zamjenik kubanskog ministra vanjskih poslova Carlos Fernández de Cossío rekao je Reutersu da su dvije vlade u kontaktu, ali da još nema formalnih razgovora na visokoj razini.

SAD je u četvrtak najavio 6 milijuna dolara pomoći koju će distribuirati Katolička crkva i humanitarna organizacija Caritas, kako bi se zaobišla kubanska vlada. Visoki dužnosnik State Departmenta Jeremy Lewin rekao je da će američki dužnosnici „osigurati da režim ne preuzme pomoć, ne preusmjeri je i ne politizira”.

Washington za gospodarsku situaciju na otoku krivi kubansku vladu, tvrdeći da ona gomila nacionalne resurse.

Pérez, community menadžer, kaže da je američka blokada glavni uzrok, ali dodaje i da je kubanska vlada bila previše ovisna o uvoznim isporukama nafte te da je trebala ranije razvijati alternativne izvore energije.

„Postoji više krivaca, ali jedina žrtva je narod Kube”, rekao je Pérez za Drop Site i Belly of the Beast.

Unatoč teškim okolnostima, mnogi izražavaju prkos prema pokušajima Washingtona da dominira regijom.

„Revolucija neće pasti. Prošli smo i gore. Živio sam tijekom Posebnog razdoblja i preživio”, rekao je Villaurrutia, referirajući se na krizu 90-ih nakon raspada Sovjetskog Saveza.

„Ovdje se nitko neće predati”, rekla je 61-godišnja umirovljenica Caridad Ramírez za Belly of the Beast. „Zato smo mi Kubanci ratnici. Ako Trump dođe ovamo ratovati, ja ću prva uzeti pušku i braniti svoju zemlju, jer ovo je moja zemlja u kojoj sam rođena.”